Piše: dr. sc. Suadin Strašević
-Bosanski velikan, živinički učenjak,Kadija hadži Redžep efendija Muminhodžić
Jedan od najcjenjenijih udžbenika za islamsko učenje i odgoj; pod naslovom Talimu l islam (Podučavanje islamu) koji se koristi generacijama u vjerskoj pouci, iznikao je iz pera izuzetno istaknutog učenjaka Kadije hadži Redžepa efendije Muminhodžića.
Kadija hadži Redžep efendija Muminhodžić, sin Uzeira, ponikao je iz alimske porodice Muminhodžić iz Šerića, Živinice. Rođen je 7. jula 1906. godine. Behram-begovu medresu u Tuzli završio je 1924. godine. Školovanje je nastavio na Višoj šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu koju uspješno završava. To je ujedno i naša prva visoko-obrazovna ustanova koja je školovala kadrove za potrebe šerijatskih sudova. Diplomanti visoke šerijatske sudačke škole, po polaganju državnog ispita, dobijali su visoko zvanje kadije/šerijatskog sudije.
Kadija hadži Redžep efendija Muminhodžić, poslije završenih studija državni ispit polagao je u šerijatskom sudu u Skoplju. Poslove sudsko-šerijatskog pripravnika obavljao je na Kosovu. Jedno vrijeme, 1934/1935., službovao je u džematu džamije Selimija u Doboju kao imam.
U razdoblju od 1941. do 1982. godine, radio je kao imam u džemaatu Turski Lukavac, a poslije penzionisanja službovao je u džemaatu Modrac. Bio je izuzetno istrajan i nepokolebljiv u radu i podučavanju mladih ljudi, primjenjujući, za to vrijeme, vrlo progresivne nastavne metode, koje su davale izuzetne rezultate u postignućima islamske poduke. Zbog toga je padao u oči tadašnjoj vlasti koja je nad njim vršila stanovitu presiju da bi mu u razdoblju od 1951. do 1962. godine bilo oduzeto pravo bavljenja imamskim pozivom.
Za učenog kadiju to je bilo izuzetno teško razdoblje u životu jer se suočavao sa pukom egzistencijom. Međutim, i u tim okolnostima intenzivne prismotre, on nastavlja da podučava mlade ljude u toku ljetnih i zimskih raspusta. Često je znao, učeni kadija, Allah dželešanuhu mu
se smilovao, obilaziti učenike i u njihovim kućama ih podučavati. Djelo Talimu l islam (Podučavanje islamu) rezultat je višedecenijskog rada učenog Kadije. Djelo je pisao na temelju brojne literature, bogatih iskustava iz mektebske nastave i pouke, koju je podigao na najviši nivo. S toga, kadija Muminhodžić će u svom djelu zapisati:
„Vjeroučitelji, koji propuste praktični rad na vježbanju polaznika u izvođenju namaskih radnji u pet dnevnih namaza i uzimanju abdesta čine neoprostiv grijeh prema svom vjeroučiteljskom pozivu, jer njihovi polaznici, koji su samo teorijski obučeni, neće izvršavati obrede pet dnevnih
namaza, pa će zbog toga mnogi od njih i svoje vjerovanje u Boga, kao glavnu vrijednost svog uma i srca oslabiti, ili ne daj Bože, potpuno pomračiti“.
Kadija hadži Redžep efendija Muminhodžić, preselio je na ahiret 22. aprila 2002. godine u 96 godini života. Bio je jedan od poslednjih živućih kadija/šerijatskih sudaca. Ukopan je u haremu Turali-begove džamije u Tuzli.
U blizini mjesta u kojem je rođen podignuta je džamija Ribac u Šerićima. Svojim ukupnim djelom, Kadija hadži Redžep efendija Muminhodžić, upisao se u velikane našega duhovnog nasljeđa i nemjerljivo nas zadužio. S toga, u znak dubokog poštovanja, i kao izraz kulture sjećanja, predložio sam, na jednom mjestu, da se nastajuća islamska biblioteka u Živinicama nazove po učenom Kadiji Muminhodžiću.
(Bilješke: Redžep Muminhodžić, Vikipedia, pristupljeno 13. 3. 2024., hadži kadija Redžep ef. Muminhodžić, velikan duhovnog nasljeđa Bosne i Hercegovine; Ertan Č.). /dr. sc. Suadin Strašević/
