Za isti dan, poslije obavljene posjete Agrofood-u u Konjević Polju, studenti drugog ciklusa i apsolventi Agronomije Univerziteta u Tuzli posjetili su i jednu od impozantnih rijetkih plantaža lješnjaka na našim prostorima.
“Posjetu smo obavili na imanju Muje Begića, gdje na 20 hektara uzgajaju značajnu italijansku sortu lješnjaka TGL (Tonda gentile delle lange) koja se koristi za industrijsku preradu. Plan je da se u narednom periodu zasadi do 100 hektara ove značajne voćne vrste na imanju Begića, a planovi su i da u kooperaciji sa drugim povratnicima u ta naselja, vrše novi zasadi ove važne nutritivne biljne vrste”, kaže nam dr.Sead Noćajević, profesor na pomenutom Univerzitetu.
Lješnjak (Corylus avellana), kao heliofitna biljka, sa svojom biologijom prilagodila se na ovom staništu u Begićima, koji su uz primjenu agrotehničkih mjera i preporukama stručnjaka iz Italije uspjeli organizovati planatažnu proizvodnju ove biljne kulture.Studenti su imali priliku na licu mjesta upoznati se sa agrotehničkim uslovima za uzgoj, posebno izbor položaja za podizanje zasada, pripremu tla za sadnju, izbor podloge, izbor sorte, vrijeme i tehniku sadnje, održavanje zasada, gnojidbu koja se radi na osnovu hemijske analize tla. Ovaj ogledni “poligon” je svakako vrijedan pažnje, posebno za buduće stručnjake iz oblasti Agronomije, da nadopune svoje teoretsko znanje kroz praktična iskustva.
Ovom prilikom se zahvaljujemo porodici Begić, koja nam je obezbijedila pristup svom imanju, a uz asistenciju dr.sci. Besima Salkića i dr.sci. Seada Noćajevića, studentima su približili plantažni uzgoj lješnjaka.
Utisci sa posjete OPZ Agrofood Konjević Polje
U okviru nastavnog predmeta Fertilizacija u ekološkoj proizvodnji, studenti drugog ciklusa, kao i apsolventi Agronomije, su rezervisali za stručnu terensku nastavu jednoj od najvažnijih ekoloških proizvodnji u povratničkom mjestu Konjević Polju, opština Bratunac, OPZ Agrofood.
Jedan od glavnih vidova ekološke proizvodnje u Agrofood-u je plastenička proizvodnja (paradajz, paprika, krastavac, luk, salata, špinat, patlidžan), koja se odvija na blizu oko 5000 m2 po standardima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Agrofood proizvodi rasad od netretiranog organskog sjemena raznih povrtlarskih kultura.
Proizvodnju su organizovali i na otvorenom polju na dva hektara, gdje proizvode autohtone sorte povrća među kojima se posebno ističe kukuruz bosanac, gdje na svome mlinu melje kukuruz, koji se nalazi u sastavu kompleksa na rijeci Jadar.
Studenti su sa zadovoljstvom kroz interaktivni rad sa direktorom Senadom Omerovićem razmjenjivali mišljenja o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji povrtlarskih kultura u otvorenom i zatvorenom prostoru. Znajući u vidu da je ekološka proizvodnja zahtjevna te s toga u Agrofood-u ulažu ogromne napore da bi istinski proizveli organske proizvode, koji su bez upotrebe hemikalija, a uz upotrebu alternativnih agrotehničkih mjera, a posebno organskih đubriva, kao i rasadnog materijala kojeg su oni sami proizveli na svojim poljoprivrednim površinama.
Od domaćina smo upoznati- kako doći do certifikata organske proizvodnje? Kontrolna tijela iz certifikacione kuće iz Sarajeva (organska kontrola, OK) redovno prate organsku proizvodnju u Agrofood-u. Posebno je zadovoljstvo bilo čuti od direktora pohvale za sve uposlenike, a posebno za magistricu poljoprivrede Eminu Mujčinović, koja je bila naš student.
Ovom prilikom se zahvaljujemo domaćinu na gostoprimstvu, kao i na prenesenim informacijama o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji./Tim za medije/
