Spomenik Husinski rudar se nalazi u parku pored Bosanskog kulturnog centra (BKC) u Tuzli i djelo je Ivana Sabolića, akademskog vajara iz Zagreba.
U dokumentaciji se ovaj spomenik službeno naziva „Spomenik rudarima palim u Husinskoj buni i revoluciji, Kreka“. Podignut je 1955. godine u Parku nekadašnjeg Radničkog doma Moša Pijade (danas BKC).
Monumentalni spomenik predstavlja rudara sa puškom u desnoj ruci, visoko podignutoj iznad glave i rudarskom krampom u lijevoj ruci. Rudar je napravljen od patinirane bronze i visok je 8 m.
Postavljen je na stepenasti betonski postament. Obložen je crnim granitnim pločama. Donji dio postamenta je širi a kraći, a gornji uži i viši.
Spomenik ima visoku umjetničku, graditeljsku i ambijentalnu vrijednost. Vrijeme nastanka, autentične graditeljske i umjetničke karakteristike, historijska i simbolična vrijednost jesu povod da se stručni tim Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK odluči početkom 2018. godine podnijeti peticiju za proglašenje ovog dobra nacionalnim spomenikom BiH.
U maju 2019. godine, Spomenik – Husinski rudar (Spomenik rudarima palim u Husinskoj buni i revoluciji), Grad Tuzla je proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
Husinska buna
Husinska buna, bio je oružani otpor rudara rudnika Kreke protiv nasilja organa državne vlasti tijekom generalnog štrajka rudara Bosne i Hercegovine, od 21. do 28. decembra 1920. godine, nazvan po rudarskom selu Husinu kod Tuzle.
Područje koje je zahvatila buna bilo je područje Husina, Lipnice i Morančana. Premda je štrajk izbio zbog vladinog kršenja sporazuma o visini nadnica, koji je ona sama potpisala, proglašen je subverzijom. Optuženi rudari branili su se da su se jedino borili za radnička prava te da nije bilo nikakvog elementa ustanka protiv države. U generalnom štrajku sudjelovalo je oko 7.000 radnika, a vodila ga je Komunistička partija preko Saveza rudara, na čelu s Mitrom Trifunovićem Učom.