Eko zeleni TK danas su organizovali u Etno avliji Mačkovac “Okrugli sto” na temu Međunarodni dan biodiverziteta 22.maj i 24.maj Evropski dan parkova.Ujedinjeni narodi proglasili su 22. maj Međunarodnim danom biološke raznolikosti, sa ciljem podizanja svijesti o važnoj ulozi koju bioraznolikost ima na održivi razvoj i ljudski život.
Predsjednik Udruženja Eko zeleni dr.Muhamed Omerović istakao je važnost obilježavanja ovih dana upravo u Mačkovcu, a evo i zašto:
“Naš je cilj da upravo danas sa ovog mjesta ukažemo javnosti na značaj biodiverziteta, kao i Evropskog dana parkova.Zahvalni smo Refiku Haliloviću, vlasniku Etno avlije Mačkovac, koji nam je omogućio rad u ovako jedinstvenom prostoru, kakvog nema ne samo u BiH, već i šire.Poznato je da je Konjuh proglašen Zaštićenim pejzažom i to je veliko bogatstvo Tuzlanskog kantona.Obaveza nam je da sugerišemo nadležnim organima da se uredi put na ulazu u zaštićeni pejzaž Konjuh, posebno na lokaciji “podvožnjak na Oskovi”, radi spriječavanja nanošenja ugljenog mulja na cesti.Na to nam ukazuju brojni turisti, jer je otežano putovanje u ovaj lijepi kraj.Zbog mnogih upita, apela i poziva, kao ekološka organizacija, često se i sami osjećamo bespomoćnim jer nemamo odgovora da se ovaj problem riješi.Nadamo se da će svi subjekti, počev od RMU Banovići, općine Banovići, nadležnih ministarstva i turističke zajednice konačno naći način da se ovi problemi riješe.Takođe, pod hitno treba riješiti i gradnju mosta ka Zlaći, koji je odavno urušen.Konjuh će postati destinacija naučno istraživačkog rada iz brojnih nauka, kao i organizaciju modela škola u prirodi za obrazovne ustanove, pa je i to jedan od razlog zašto pristup Konjuhu treba biti kvalitetniji”, istakao je Omerović.
Nakon obraćanja, dr.Omerović je domaćinima uručio Laurus, biljku iz porodice lovorovki i koristi se kao ukrasno stablo.
Savjetnik za zaštitu okoliša i održivog razvoja Mladen Rudež, inače bivši zamjenik ministra FBiH za ovu oblast, govorio je o značaju datuma koje obilježavamo.Istakao je da ključne odluke, uključujući i one koje se odnose na mobilizaciju resursa, izgradnju kapaciteta, naučnu i tehničku saradnju vezanu za zaštitu biodiverziteta, te o monitoringu Strateškog plana za zaštitu biodiverziteta, čine “Pyeongchang mapu puta za unaprijeđenje provedbe Strateškog plana i postizanje Aichi ciljeva za zaštitu biodiveziteta.
“Ove aktivnosti će ojačati kapacitete i povećati pomoć za zemlje i zainteresirane subjekte u provedbama njihovih Nacionalnih strategija za zaštitu biodiverziteta sa akcionim planovima.Podržavam sve aktivnosti Eko zelenih TK, Konjuh je lijepa planina i želimo danas napraviti zaključke, kako bi pomogli zajednici da zaštiti prirodu, jer to je jedini način da zaštitimo zdravlje i da zakonsku proceduru koristimo u praksi.Sve je dobro regulisano, ali nam je problematika kako to provesti u praksi”, rekao je Rudež.
Na okruglom stolu u Etno avliji Mačkovac ukazano je na biodiverzitet kao značajan ekosistem na planeti, o čemu nam je govorio prof dr.Sead Noćajević.
“Nastavimo li sa ovim stilom života do 2030. godine biće nam potrebne dvije planete kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe, još odavno je zaključak relevantnih faktora.U BIH je identificirano 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, vodozemaca 20, gmizavaca 38, ptica 326, sisara 85. Ugroženo je 135 vrsta, od čega najviše ptica (97). Endemičnih vrsta 39 , a najviše endema je 12 riba i 12 reptila.Moramo se svi zajedno boriti da poštujemo zakone, kako bi sačuvali tu prirodnu raznolikost, a sve u cilju jačanja zdravstvenih kapaciteta”.
Mr.Rusmir Djedović, stručni saradnik za prirodno i etnološko naslijeđe, takođe je bio aktivni učesnik okruglog stola o biodiverzitetu, a posebno je istako značaj Etno avlije u Zaštićenom pejzažu Konjuh:
“Refik Halilović je u svojoj avliji postavio bezbroj predmeta etno porijekla našeg naslijeđa, koje dobro govori o bogatstvu kulturno istorijske prošlosti Tuzlanskog kantona. Ovdje se nalazi i nekoliko vrijednih primjera graditeljstva: kuće, čardaklija, vodenice, pomoćne zgrade i ima preko 10 zanatskih radnji kompletno opremljenih, u kojima se vodi proces tradicionalne proizvodnje, a uglavnom su to zaboravljena zanimanja.Zatim, u jednoj staroj bosanskoj kući se nalazi dobar zavičajni autentičan muzej, gdje se vidi kako se nekada živjelo u jednoj tradicionalnoj porodici.Sve je to razlog zašto ljudi ovdje dolaze, jer ono što mogu vidjeti ovdje na jednom mjestu-nigdje više nema”, rekao je Djedović, koji je nakon okruglog stola prisutnima demonstrirao bogatstvo Etno avlije Mačkovac.
Značajan doprinos u radu još su dali profesori Edin Mutapčić, dr.sc.Elvira Hadžiahmetović Jurida, vanredna profesorica Prirodno matematičkog fakulteta Tuzla, Sanel Ahmetbegović i predstavnik zaštićenog pejzaža Konjuh gosp Hadžikić./Š.Gadžo/
