Njeni radovi u vrlo kratkom vremenu obišli su cijeli svijet
Malo ko zna da je Bosna i Hercegovina ponudila svijetu neke od najboljih cratča stripa. Među njima se nalazi Tuzlanka Helena Klakočar.
Rođena je u Tuzli 1958. godine. Kada je napunila sedam godina sa porodicom se preselila u Maribor. U Mariboru je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.
Svoje obrazovanje je nastavila u Zagrebu na Umjetničkoj akademiji gdje bila na korak do ostvarenja sna da bude crtačica stripa.
” Sa sedam godina željela sam biti prodavačica u knjižari, misleći da ću moći koristiti sve one papire, bojice i krede. Moj je otac bio liječnik, mama farmaceutski tehničar i nisam imala pojma da postoji zanimanje ”umjetnik”. Kad sam saznala, oduševila sam se, premda sam imala u trećem gimnazije dilemu oko studija biologije. ”
Prva izložba sa 16 godina
Imala je samo 16 godina kada je održala prvu izložbu radova koja se održala u Galeriji AULA u Prvoj Gimnaziji u Mariboru.
Njeni radovi su postali uspješni, a osim crtanja stripova bavila se i dizajniranjem plakata i kreiranju animiranih filmova. Helena Klakočar bila je jedno vrijeme i umjetnički organizator u Zagrebu.
Prepoznatljiva je po radovima u kojima isiče svoja politička i društvena zapažanja, kao i autobiografske priče.
Pa su tako omiljene teme koje obrađuje u stripovima u znaku razotkrivanja nepisanih zakona, apsurd migracija, građanski posluh i neposluh.
Dobila je stipendiju zaklade Fonds BKVB iz Amsterdama i kasnije od Centra de la livre iz Pariza. Uz pomoć stipendiranja nastavila je svoj put umjetničkog izražavanja koji je bio sve više prepoznatljiv.
Također, bila je voditeljica multimedijalne grupe Zzot i programe Galerije SC-a. Grupe umjetnika u kojima je bila počasna članica su Migrative art iz Belgije i Divlje oko iz Zagreba. Izložbe Helene Klakočar javnost je imala priliku da vidi na mnogim festivalima, galerijama.
Poznata je po predavanjima iz narativne umjetnosti, kao i brojnim drugim radionicama.
Imigrantski život u Nizozemskoj
Zajedno sa mužem i djetetom seli se u Nizozemsku 1992. godine. Tako je nastavila svoj dnevnik o imigrantskom životu u Nizozemskoj pod nazivom Friesland/Nemirno more 2.
Trenutno živi na relaciji Zagreb – Amsterdam – Pula.
Jedan od najvećih priznanja u karijeri je kada je na najvećem evropskom festivalu stripa u Angoulemeu za Nemirno more dobila nagradu Alph-Art za najbolji strip stranog autora.
Nemirno more je 2000. godine prvo izašao na francuskom. U Hrvatskoj je prvi put kao samostalna knjiga stripa objavljena tek petnaest godina kasnije.
Na najvećem europskom festivalu stripa u Angoulêmeu, za strip “Nemirno more” koji je prvo izašao na francuskom, dobila je 2000. nagradu Alph-Art za najbolji strip stranog autora te France Info 2000., što je, uz Grand prix za “Tupka” Nedjeljka Dragića na festivalu u Montrealu 1971. najvažnije priznanje koje je ikad dobio neki od hrvatskih strip autora.
Među najznačajnijim nagradama ističe se i na Radio France – Info-u za djelo ”Nemirno more”
Sarađuje sa mnogim udrugama poput Stvarnost u Amsterdamu (u sklopu promocija, radionica za djecu i odrasle, kao i izložbe) i udruga Banche Imprese iz Italije.
Ženski strip na Balkanu
U knjizi Ženski strip na Balkanu može se detaljno pronaći Helnini stipovi. Također, njeno lik i djelo bili su dio izložbe Jane Adamović posvećenoj ženama u sedmoj umjetnosti ”Ona se budi” / ” BD Egalite” koja je bila postavljena U francuskim institutima za kulturu u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani.
Na spomenutoj izložbi obuhvaćeni su radovi autorica stripa iz Francuske i regiona.
Najnoviji crtani roman naziva se ”Zid Mediteran” koji je obljavljen 2019. godine i radnja se odvija na produ BŠ – 72 i glavni lik Andrija Mohoroviči spašava izbjeglice na Mediteranu u sklopu misije Triton.
Važno je istaknuti da u svojim djelima često koristi dokumentarne zapise, stvarne događaje gdje se otkrivaju nevidljive pozadine sistema i kompleksnih odnosa.