back to top

Promocija 55. broja časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” 7.juna – .

Promocija 55. broja časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” održat će se 7.juna sa početkom u 18 sati u Bosanskom kulturnom centru u Gračanici.  Gosti promocije su: prof. dr. Dževad Drino (redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici) i mr. Mensura Mujkanović (direktorica Muzeja Tešanj).

opis nije dostupan.

Ovaj časopis pokrenut je odmah iza rata, početkom 1996. godine, u vrlo teškim uslovima. Krenulo se sa dva broja godišnje i tako u neprekinitom kontinuitetu izlazi, evo  punih 28 godina. Ovih dana iz štampe je izašao 55. broj. To je danas  bogata i obimna kulturno-historijska, imam običaj reći mega-hronika Gračanice i njene šire okoline (današnjeg TK), koju je ispisivalo oko 400 saradnika, od početnika u nauci i umjetnosti, pa do akademika. To je oko 10.000 stranica, na kojima je objavljeno preko 1000 radova (bibliografskih jedinica) različitog žanra, dostupnih u printanom i elektronskom izdanju čitaocima širom svijeta
(internet adresa: www.gracanickiglasnik.ba).

Samo bibliografija Časopisa ispisana je na 85 stranica normalnog formata. Ovaj časopis je indeksiran u međunarodnoj bibliografskoj bazi CEOOL i referentan je na mnogim našim fakultetima društvenog usmjerenja. O kompetenciji, te visokim stručnim i profesionalnim dometima Časopisa, te o kvalitetu objavljenog štiva, svoju ocjenu dale su kompetentne institucije i pojedinci.

Žanrovski i tematski spektar ovog časopisa je širok: od članaka čisto naučnog karaktera do publicističkog i novinarskog zapisa, od historiografije do kulture i tradicije, kulture sjećanja – od književnosti do umjetnosti i slikarstva. Obrađene su mnoge teme iz lokalne historije, od novootkrivenih stećaka i srednjovjekovnog grada Sokola kod Gračanice i evo. Tek nedavno otkrivenog i u ovom broju opisanog prahistorijskog naselja Lepar, nedaleko od Gračanice, pa do najvažnijih događaja iz posljednjih ratova i stradanja ovog naroda. Obrađene su političke i gospodarske prilike u pojedinim periodima, nastanak mnogih starih građevina, naselja, mahala, opisani značajni ljudi i događaji. Na stranicama Časopisa otvorene su i neke još uvijek kontroverzne teme bliske prošlosti, poput Blajburga, sudbine  bosanskih muslimana u Drugom svjetskom ratu, o smislu takozvane lokalne historije itd. Posljednja dva broja posvetili smo ratu za BiH 1992. – 1995. Svoje iskaze dali su nam klučni ljudi odbrane Gračanice i mi smo ih objavili. Sa prilogom o ratnim zločinima po Gračanici koji pripremamo pod radnim naslovom „Ko je ubijao civile po Gračanici u periodo od 1992. – 1995. godine“ – za naredni broj, mi zapravo zaokrušujemo buduću monografiju o ratnoj Gračanici 1992. – 1995. godine, veliku hroniku, koja bi trebala da doživi svoje posebno priređeno izdanje. Hoće li, ne zavisi od nas u Redakciji, već od nekih pozvanijih u lokalnim vlastima i boračkim asocijacijama.

Koje su specifičnosti „Gračaničkog glasnika“?
Specifičnosti: Ovaj časopis je specifičan po tome što je zadržao određena lokalna obilježja i „šmek Gračanice“ (naziv, teme itd.), ali se načinom obrade i pristupom takozvanim malim lokalnim temama historije, tradicije i kulture nametnuo kao „studija slučaja“, koja se može odnositi na čitavu Bosnu i Hercegovinu. To je glavni kriterij kojeg se Uredništvo Časopisa dosljedno pridržava pri izboru tema i radova, naravno, uz ostale visoke standarde savremene periodike (rigorozne redakture i recenzije radova, dizajn, kvalitet štampe itd).
Malo je gradova i čaršija u Bosni i Hercegovini koje imaju takav „mega zapis“ iz svoje kulturne historije, tradicije, kulture sjećanja…. Šteta, velika.

Sadržaj 55. broja „Gračaničkog glasnika“
Ovaj broj otvara se rubrikom „Povodom“ u kojoj Edin Šaković piše o perspektivi razvoja „Gradskog muzeja“ nakon njegovog pravnog utemeljenja u Statutu Bosanskog kulturnog centra Gračanica. To je i bio povod za pisanje ovog dosta opširnog priloga. Na istu temu piše i prof. dr. Esad Delibašić, konkretnije o društvenom značaju i ulozi muzeja. U rubrici „Teme“ pojavljuje se još jedan prilog pod naslovom „Rezultati aktivnosti na smanjenju gubitaka vode i poboljšanju vodosnabdijevanja u JP „Vodovod i kanalizacija“ Gračanica od 2005. do 2022.“, koji ispisuje dugogodišnji uposlenik gračaničkog Vodovoda,inženjer Jasmin Mulabdić.
U rubrici „Prošlost“ u ovom broju dominiraju istraživački radovi iz oblasti arheologije i srednjovjekovne historije Bosne i Hercegovine. Tako  Ago Mujkanović objavljuje stručni izvještaj o novootkrivenoj prahistorijskoj gradini Lepar kod Gračanice, a Majda Šutić, MA podsjeća na hronologija arheoloških istraživanja na prostoru Lukavca. Marko Matolić daje detaljan opis srednjovjekovne utvrdeBranić u sjevernoj Bosni i pokušaj njezine ubikacije na gradini iznad kamenice u Vučijaku. Slijede zatim prilozi iz novije historije Gračanice i njene okoline. Omer Hamzić piše o vjerskom životu katolika u Gračanici (povodom 100-te godišnjice izgradnje katoličke župe), a Hamza Memišević predstavlja do sada manje poznate muslimanske rezolucije -Zeničku i Bugojansku(1941. – 1942.).

Vezano za prošlost Mina Kujović u rubrici „Građa“ objavljuje prepisku o otklanjanju nedostataka u Kotarskom zatvoru u Gračanici za vrijeme „prevrata“ 1918. U znak sjećanja na nedavno preminulog prof. gračaničke gimnazije TajibaNurikića, u istoj rubrici objavljen je prijepis njegovog priloga iz jednog broja ratnog gračaničkog lista „Biljeg vremena“ pod naslovom „ Kadija Hadži Hafiz Hasan Tahsin ef. Hadžiefendić – Hadžikadija.“

U ovom broju naročito je bogata rubrika „Zavičaj“ u kojoj je objavljeno nekoliko priloga iz kulturne historije Gračanice i okoline. Na prvom mjestu su bilješke Senahida Kahrimanovića o aktivnosti SDA u Gračanici u periodu od njenog osnivanja do referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na Stjepan Polje (1990. – 1992.). U serijalu „Likovi zavičaja“ Omer Hamzić predstavlja lik i djelo Ćamila Naimkadića, dugogodišnjeg društveno-političkog radnika, nosioca nekoliko najznačajnijih funkcija u Gračanici sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, za čije se ime vezuje nekoliko krupnih infrastrukturnih zahvata, između ostalih i izgradnja Doma kulture u Gračanici. Prilog se objavluje pod naslovom „Ćamil Naimkadić – od metalskog radnika do generalnog direktora, od omladinskog aktiviste do predsjednika opštine“. Od značaja je za proučavanje historije Gračanice u kasnom socijalističkom periodu. U rubrici „Zavičaj“ zapaženo mjesto ima i zapis Edina Šakovića o Zećiru Alefendiću, jednom veoma interesantnommještaninu iz Donje Lohinje. Ribrika se zaključuje kraćim zapisom Avde Sarajlića, nedavno preminulog mještanina Gračanice, koji je ispisao svoje sjećanje na naseljeSeljanuša, svoje djetinjstvo i članove uže porodice iz sredine prošlog stoljeća.

U rubrici „Riječ“ Omer Hamzić objavljuje zabilješku o Jusufu Trbiću, uvodeći nas u čitanje desetak odabranih pjesama tog bijeljinskog spisatelja, kojeg poznajemo više kao novinara nego kao pjesnika. Izbor iz njegove poezije objavljen je pod naslovom  „Molitva prognanih i druge pjesme“. U ovoj rubrici zanimljiv je i tekst Vojislava Vujanovića, koji se objavljuje pod naslovom „Tajni govor slike podno grada Bužima – fragmenti o likovnom izrazu Seada Emrića“. To je zapravo izbor tekstova o ovom slikaruSeadu Emriću, čije su slike objavljene na naslovnici i između korica ovog broja „Gračaničkog glasnika“.  Konačno, objavljeno je nekoliko prikaza knjiga, kao i redovna hronika „Listovi gračaničkog kalendara”.

Poruka za kraj:
To je ona naša standardna: „Čitajte „Gračanički glasnik“; kulturno-povijesno ogledalo Gračanice“ – prof.dr. Omer Hamzić, glavni i odgovorni urednik Gračaničkog glasnika

Napominjemo, na talasima RG danas (05.06.) od 16h možete poslušati više o ovoj temi.

može biti slika sljedećeg: jedna osoba i tekst


radiogracanica.ba

Drugi upravo čitaju