Danas je u organizaciji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
i Odsjeka filozofija-sociologija obilježen Svjetski dan filozofije. Tema skupa
bila je „Čemu filozofija danas“ . Pored studenata filozofije i sociologije,
učestvovali su i studenti studijskog programa Politologija- međunarodni odnosi
i diplomatija kao i srednje škole „Gimnazija Ismet Mujezinović“, „Gimnazija
Meša Selimović“, „Behram- begova medresa“, Srednja muzička škola „Čestmir Mirko
Dušek“, Mješovita srednja škola „Srebrenik“,
Katolički školski centar „Sveti
Franjo“ Tuzla, Opća gimnazija.
Ispred Filozofskog fakulteta prisutnima
se obratila prodekanica za nastavu i studentska pitanja dr.sc.
Ljubica Tomić Selimović, dok su ispred Odsjeka Filozofija- sociologija govorili
dr.sc. Enver Halilović, emeritus i viša
asistentica Mirela Karahasanović.
Profesor Halilović je istakao značaj filozofije za razumijevanje
onih pitanja koja odolijevaju svakom vremenu i koja su za čovjeka uvijek
aktualna. To su pitanja koja se tiču čovjeka, njegovog odnosa spram sebe i
svijeta, pitanja ljudske sudbine, smisla i besmisla. U vremenu mnoštva
prijetećih opasnosti ne samo konkretnog društva već i svijeta u cjelini,
filozofija se nameće neophodnom kako bi se propitale alternative i mogući
iskoraci prema sigurnijim i stabilnijim okolnostima življenja.
Mirela Karahasanović je podsjetila na značaj filozofije za odgoj i
obrazovanje. Filozofija pristupa čovjeku na cjelovit način, obuhvatajući
vitalni i intelektualni dio njegove prirode, nastojeći otkriti koji su zahtjevi
ljudske prirode i kako na njih odgovoriti. Čovjek je kako navodi Aristotel
jedino biće koje posjeduje um, biće govora, biće koje je sposobno razlikovati
dobro i zlo,odnosno biće odgoja, i političko biće. Kao takav čovjek stvara
uvjete vlastite egzistencije, oslonjen na svoje sposobnosti koje se vaspitanjem
razvijaju u poželjnom pravcu, pravcu humaniteta. Podsjetit ću i na Aristipov
stav koji kaže :“Bolje biti prosjak nego neobrazovan, prosjaku nedostaje novac,
neobrazovanom čovječnost“.
Karahasanović je podsjetila da bi trebalo posvetiti više posvetiti
pažnje u nastavi i filozofskim istraživanjima domaćim filozofima, poput:
Abulaha Šarčevića, Ivana Fohta, Vladimira Premeca, Rasima Muminovića, Kasima
Prohića i drugih koji su u značajnoj mjeri doprinijeli razvoju filozofske misli
u Bosni i Hercegovini.
Da smo danas ovdje i velikom broju prisutnih valja svakako
zahvaliti i kolegicama i kolegama koji su učestvovali u realizaciji programa:
Jasmini Omerkić, Samiru Sinanoviću, Senadi Mujić, Aneli Ibrišimović
Mulahmetović, Samili Ramić, Merimi Grabčanović kao i studenticama Elmi Hasić,
Sari Nukić, Rasemi Ljuca, Ajli Jakubović, istakla je Karahasanović.
Bogatom programu doprinijeli su raznovrsni sadržaji i izvedbe
učenika za koje su zaslužni i njihovi profesori kao i studenata.
Učenici Gimnazije „Meša Selimović“ su pripremili anketu sa temom „Čemu
filozofija“ u kojoj su prikazali različite odgovore građana, oni su ujedno
pripremili i muzički dio programa obzirom da su i učenici Srednje muzičke škole
„Čestmir Mirko Dušek“.
Inovatni su bili i učenici Opće gimnazije Katoličkog školskog
centra „Sveti Franjo“ Tuzla koji su prikazali predstavu Peta besjeda: Agaton iz
Platonove Gozbe
Učenici Gimnazije „Ismet Mujezinović“ kao i studenti su izložili radove u kojima su problematizirali poziciju filozofije danas kroz različite vidove kritika i u kontekstu odnosa filozofije i nauke, politike, tehnike i općeg duhovnog stanja vremena.
Filozofski fakultet/rtv7